Supporting International Standards

Implikacije COVIDA-19 na finansijsko izvještavanje

Stathis Gould, Christopher Arnold | March 30, 2020

Available Languages: English | Bosnian | Spanish

Kriza uzrokovana pandemijom COVIDA-19 i njeni ekonomski efekti znače da investitori i druge zainteresirane strane više nego ikad prije trebaju kvalitetne finansijske informacije.

U tom cilju, računovodstvene agencije, regulatori, organizacije članice IFAC-a i drugi su brzo omogućili savjetovanja i smjernice o zahtjevima računovodstvenog i finansijskog izvještavanja koji će se morati uzeti u obzir u rješavanju finansijskih efekata COVIDA-19 prilikom sastavljanja finansijskih izvještaja. Mnogi od tih izvora su lako dostupni putem IFAC-ovog COVID-19 resursnog centra.

Za pomoć u sagledavanju najvažnijih dijelova ovih smjernica u nastavku dajemo sažeti prikaz ključnih područja koja se trebaju uzeti u obzir, skupa sa linkovima do ključnih referenci na web stranici IFAC-a.

Neka pitanja će biti potrebno razmotriti i za ovogodišnje i za izvještavanje za naredne godine. Neka preduzeća mogu prvo izvijestiti o finansijskim efektima u periodičnim finansijskim izvještajima (u skladu sa MRS-om 34 – Finansijsko izvještavanje za periode tokom godine), što će vjerovatno uključivati veću upotrebu računovodstvenih procjena. Međutim, informacije moraju biti pouzdane i sve značajne finansijske informacije važne za razumijevanje finansijskog stanja ili uspješnosti preduzeća trebaju biti objavljene na odgovarajući način.

Mogu postojati i razlike u pristupu, zavisno od toga jesu li finansijski izvještaji sastavljeni primjenom MSFI-ja ili nacionalnih GAAP-ova (općeprihvaćenih računovodstvenih principa).

Kako bi preduzeća trebala procjenjivati događaje uzrokovane COVIDOM-19 nakon izvještajnog perioda?

MRS 10 - Događaji nakon izvještajnog perioda sadrži zahtjeve o tome kada usklađujući događaji (oni koji pružaju dokaze o uslovima koji su postojali na kraju izvještajnog perioda) i neusklađujući događaji (oni koji ukazuju na uslove koji su nastali nakon izvještajnog perioda) trebaju da se odražavaju u finansijskim izvještajima. Iznosi priznati u finansijskim izvještajima se usklađuju tako da odražavaju događaje koji zahtijevaju usklađivanje, ali je potrebno objaviti i one značajne događaje koji ne zahtijevaju usklađivanje.

Za utvrđivanje da li događaji koji su nastali nakon završetka izvještajnog perioda zahtijevaju usklađivanje ili ne je potrebna procjena. To će u velikoj mjeri zavisiti od datuma izvještavanja i konkretnih činjenica i okolnosti poslovanja svakog preduzeća i lanca vrijednosti.  Uprava će možda trebati da kontinuirano pregleda i ažurira procjene do datuma objavljivanja finansijskih izvještaja s obzirom na fluidnu prirodu ove krize i neizvjesnosti koje podrazumijeva.

Kad se radi o izvještajnim periodima koji završavaju na dan 31. decembra 2019. ili prije njega, postoji opći konsenzus da su efekti epidemije COVIDA-19 rezultat događaja koji su nastali nakon datuma izvještavanja (npr. u Velikoj Britaniji, Vijeće za finansijsko izvještavanje navodi da je COVID-19 u 2020. godini bio događaj koji ne zahtijeva usklađivanje za veliku većinu kompanija u Velikoj Britaniji koje sastavljaju finansijske izvještaje za periode koji su završili 31. decembra 2019.). Za kasnije datume izvještavanja (npr. kraj fiskalne godine u februaru ili martu 2020.) to će vjerovatno biti događaj tekućeg perioda koji će zahtijevati stalnu procjenu da bi se utvrdilo u kojoj mjeri se događaji nakon datuma izvještavanja trebaju priznati u izvještajnom periodu.

Ako uprava zaključi da je uticaj događaja koji ne zahtijevaju usklađivanja značajan, preduzeće ima obavezu objaviti prirodu događaja i procjenu njegovih finansijskih efekata. Ako se efekti ne mogu pouzdano kvantitativno procijeniti, još uvijek je potrebno kvalitativno objavljivanje, uključujući izjavu da efekte nije moguće procijeniti. Primjeri događaja koji ne zahtijevaju usklađivanje i koji bi se obično objavili u finansijskim izvještajima uključuju kršenje ugovora o zajmu, planove uprave za obustavu poslovanja ili provođenje velikog restrukturiranja, značajna smanjenja fer vrijednosti držanih investicija i nenormalno velike promjene cijena imovine, nakon izvještajnog perioda.

Kako bi preduzeća trebala procijeniti vremensku neograničenost poslovanja?

MRS 1- Prezentacija finansijskih izvještaja zahtijeva da uprava procijeni sposobnost preduzeća da nastavi poslovati u vremenski neograničenom periodu. Procjena vremenske neograničenosti poslovanja mora se izvršiti do datuma objavljivanja finansijskih izvještaja. Procjena se odnosi na najmanje prvih dvanaest mjeseci nakon datuma bilansa stanja, ili nakon datuma kada će finansijski izvještaji biti potpisani, ali vremenski okvir će se možda trebati produžiti.

Značajne neizvjesnosti koje mogu dovesti u veliku sumnju mogućnost preduzeća da nastavi poslovati u neograničenom periodu moraju se objaviti u finansijskim izvještajima. Vrlo je vjerovatno da će uprave mnogih, i velikih i malih preduzeća, posebno u određenim sektorima, morati da razmotre probleme vezane za trenutnu situaciju. Širok je spektar faktora koji se trebaju uzeti u obzir prilikom procjenjivanja vremenske neograničenosti poslovanja i u finansijskim projekcijama, uključujući zabrane putovanja, restrikcije, pomoć države i potencijalne izvore zamjenskog finansiranja, finansijsko zdravlje dobavljača i kupaca i njihov uticaj na očekivanu profitabilnost i druge ključne finansijske pokazatelje uspješnosti, uključujući informacije koje pokazuju hoće li biti dovoljno likvidnosti za nastavak ispunjavanja obaveza onda kad dospiju.

S obzirom na značajnu neizvjesnost, objavljivanje treba da sadrži one značajne pretpostavke i prosudbe koje su primijenjene u procjenjivanju vremenske neograničenosti poslovanja. Procjene će vjerojatno trebati uključivati različite scenarije s različitim pretpostavkama koje se mogu ažurirati kako bi se uzela u obzir rastuća priroda nesigurnosti.

Uprava treba da procijeni postojeće i očekivane efekte COVIDA-19 na aktivnosti preduzeća i primjerenost pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja. Ako se odluči ili da likvidira ili da prekine poslovanje, ili preduzeće nema drugu realnu alternativu već da to i učini, više se ne radi o vremenskoj neograničenosti poslovanja i finansijski izvještaji će možda trebati da se sastave na nekoj drugoj osnovi, kao što je likvidacijska osnova.

Koji se drugi značajni efekti na računovodstvo i izvještavanje trebaju procijeniti?

Tokom 2020. godine, preduzeća će morati da pregledaju sve stavke koje su podložne prosuđivanju i neizvjesnosti procjene. Pored vremenske neograničenosti poslovanja, prevladava korištenje informacija o predviđanjima pri procjenjivanju čitavog niza efekata, uključujući umanjenje vrijednosti finansijske i nefinansijske imovine, očekivane kreditne gubitke i nadoknadu odgođene porezne imovine.

Mjerenje fer vrijednosti (MSFI 13 - Mjerenje fer vrijednosti)

Promjene u mjerenju fer vrijednosti utiču na objavljivanje koje zahtijeva MSFI 13, koji zahtijeva da preduzeća objave tehnike vrednovanja i ulaznih podataka koji se koriste u mjerenju fer vrijednosti, kao i osjetljivost procjene na promjene u pretpostavkama. Objavljivanja su potrebna kako bi korisnici mogli razumjeti je li COVID-19 uzet u obzir u svrhu mjerenja fer vrijednosti. Ključno pitanje je koji su uslovi i odgovarajuće pretpostavke bili poznati ili su  mogli biti poznati učesnicima na tržištu na datum izveštavanja.

Za 2020. godinu treba provjeriti mjerenja fer vrijednosti, posebno finansijskih instrumenata i ulaganja u nekretnine kako bi se osiguralo da vrijednosti odražavaju uslove na datum bilansa stanja. To će uključivati mjerenje na osnovu neuočljivih ulaznih podataka koji odražavaju kako će učesnici na tržištu razmotriti efekte COVIDA-19 u svojim očekivanjima budućih novčanih tokova koji se odnose na imovinu ili obaveze na datum izvještavanja.

U trenutnom okruženju, povećala se i volatilnost cijena na različitim tržištima. To utiče na mjerenje fer vrijednosti ili direktno - ako se fer vrijednost utvrđuje na osnovu tržišnih cijena (na primjer, u slučaju dionica ili dužničkih vrijednosnih papira kojima se trguje na aktivnom tržištu), ili indirektno - na primjer, ako se tehnika vrednovanja zasniva na ulaznim podacima koji potiču iz nestabilnih tržišta. Zbog toga će se posebna pažnja trebati posvetiti prognoziranju cijena robe koje se koriste u izradi zaključaka o fer vrijednosti.

Umanjenje  vrijednosti nefinansijske imovine podliježe zahtjevima MRS-a 36 – Umanjenje vrijednosti imovine. Pored toga, drugi relevantni standardi koji se trebaju uzeti u obzir prilikom procjena uprave su MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema, MSFI 16 - Najmovi i MRS 37- Rezerviranja, potencijalne obaveze i potencijalna imovina

MRS 36 osigurava da se imovina preduzeća ne iskazuje po vrijednosti većoj od nadoknadivog iznosa (većoj između fer vrijednosti umanjene za troškove otuđenja i vrijednosti korištenja) i zahtijeva da preduzeća provode testove umanjenja vrijednosti kada postoji pokazatelj umanjenja vrijednosti imovine na datum izvještavanja. Indikatori umanjenja vrijednosti uključuju značajne promjene s negativnim efektom na preduzeće koje su se dogodile tokom izvještajnog perioda ili će se uskoro dogoditi na tržištu ili ekonomskom okruženju u kojem preduzeće posluje.

Raspon imovine koja podliježe zahtjevima MRS 36 je širok. Obuhvata nekretnine, postrojenja i opremu (iskazane po trošku ili revalorizovanoj vrijednosti), nematerijalnu imovinu (iskazanu po trošku ili revalorizovanoj vrijednosti), goodwill, imovinu s pravom korištenja (ako se iskazuje po trošku), investicijsku imovinu (ako se iskazuje po trošku), biološku imovinu (ako se iskazuje po trošku) i ulaganja u pridružene subjekte i zajedničke poduhvate obračunate primjenom metode udjela.  

Preduzeća će morati procijeniti je li uticaj COVIDA-19 potencijalno doveo do umanjenja vrijednosti imovine. Za većinu preduzeća ekonomski efekti će vjerovatno potaknuti test umanjenja vrijednosti za dugotrajnu imovinu i ostale grupe imovine. Procjene budućih novčanih tokova i zarada će vjerovatno biti pod značajnim direktnim i indirektnim uticajima. Umanjenje vrijednosti imovine može također smanjiti iznos odgođenih poreznih obaveza i stvoriti dodatne odbitke. Neprekidna identifikacija i evaluacija i ponovno vrednovanje od suštinskog su značaja za razumijevanje razmjera potrebe za priznavanjem po pojedinim periodima.

Vrednovanje zaliha podliježe MRS-u 2 - Zalihe, a zalihe se mjere po trošku ili neto utrživoj vrijednosti, zavisno od toga šta je niže. U trenutnom okruženju za izračunavanje neto utržive vrijednosti vjerojatno će biti potrebne detaljnije metode ili pretpostavke, npr. preduzeća će možda trebati otpisati zalihe zbog manje prodaje. Privremeni gubici od umanjenja vrijednosti zaliha trebaju se odraziti u periodu u toku godine u kojem se događaju, s naknadnim nadoknadama koje se priznaju kao dobici u budućim periodima.

Mjerenje očekivanih procjena kreditnog gubitka (ECL) prema MSFI 9 - Finansijski instrumenti

Uticaj COVIDA-19 na kreditni rizik će biti ozbiljniji i neposredno će se osjetiti u različitim sektorima. IASB je objavio dokument koji odgovara na pitanja u vezi s primjenom MSFI-a 9, kojim se od preduzeća zahtijeva da u procjenu očekivanog kreditnog gubitka za finansijsku imovinu koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha uključi razumne i potkrijepljene informacije o prošlim događajima, trenutnim uslovima i prognozi budućih ekonomskih uslova. Takva procjena trebala bi se zasnivati na podacima na datum izvještavanja i prilagoditi za naknadno dostupne informacije.

Povećani kreditni rizik s kojim se suočavaju banke i zajmodavci odnosi se na izloženost prema dužnicima u jako pogođenim sektorima. Rezervacije se moraju procijeniti na osnovu procjene očekivanog kreditnog gubitka za cijeli preostali vijek trajanja finansijskog instrumenta, poput kredita zajmoprimcima čiji se kreditni rizik značajno povećao u odnosu na početni.

Regulatori poput  Evropskog nadzornog tijela za vrijednosne papire (ESMA) izdaju smjernice kojima će osigurati da preduzeća vjerno prikazuju procjenu očekivanog kreditnog gubitka i primjenjuju MSFI 9 dosljedno. Mjerenje očekivanog kreditnog gubitka primjenjuje se na preduzeća u svim djelatnostima osim finansijskih usluga, a dostupna su i posebna razmatranja i smjernice  za procjenu očekivanih kreditnih gubitaka za zajmodavce i banke.

Očekivana procjena kreditnog rizika je iznos ponderiran za vjerovatnoću koji se utvrđuje procjenom niza mogućih ishoda. Kvalitativno i kvantitativno objavljivanje omogućava korisnicima finansijskih izvještaja da razumiju uticaj kreditnog rizika na iznos, vrijeme i neizvjesnost budućih novčanih tokova. Ono uključuje osnovu ulaznih podataka i korištenje pretpostavki i tehnika procjene.

Računovodstvo zaštite (hedge accounting) - kada preduzeće primjenjuje računovodstvo zaštite kao dio svoje strategije upravljanja rizikom u skladu s MSFI 9 - Finansijski instrumenti

COVID-19 može smanjiti vjerovatnoću obavljanja predviđene zaštićene transakcije ili uticati na vrijeme njenog izvršenja. Prema tome, više neće biti ispunjeni kriteriji računovodstva zaštite u važećim standardima finansijskog izvještavanja, na primjer ako vrijednost zaštićene finansijske imovine postane kreditno umanjena.

Ako više nije vjerovatno da će doći do predviđene zaštićene transakcije, računovodstvo zaštite se obustavlja i akumulirani dobici ili gubici na zaštićenom instrumentu moraju se reklasificirati u dobit ili gubitak. Zaštićene stavke u zaštiti novčanog toka na koje bi COVID-19 mogao uticati uključuju: obim prodaje ili kupovine koji padne ispod prvobitno predviđenih nivoa; planirane emisije duga koje se odgađaju ili otkazuju tako da isplate kamata padnu ispod prvobitno predviđenih nivoa; poslovne akvizicije ili prodaje koje kasne ili se otkazuju.

Možda će biti potrebna i dodatna objavljivanja. Na primjer, MSFI 7 - Finansijski instrumenti: objavljivanje zahtijeva objavljivanje neizvršenja obaveza i kršenja dospjelih zajmova, dobitaka i gubitaka nastalih prestankom priznavanja ili izmjenama i bilo kakvih reklasifikacija iz zaštićene rezerve novčanog toka koje proizlaze iz zaštićenih budućih novčanih tokova koji se više ne očekuju. Objavljivanja uključuju kvantitativne podatke, na primjer o riziku likvidnosti, i narativno objavljivanje, na primjer o tome kako se upravlja rizikom.

Ostala razmatranja

Ostala razmatranja o računovodstvu i izvještavanju navedena su u donjim referencama i uključuju priznavanje prihoda i izmjene ugovora koje se odnose na varijabilnu naknadu (povezano s MSFI 15 - Prihodi od ugovora s kupcima). Iako se prihod obračunava onda kad se dogodi, to bi moglo uticati i na pretpostavke uprave koje se odnose na mjerenje prihoda od robe ili usluga koje su već isporučene. Na primjer, smanjena potražnja može dovesti do povećanja očekivanog povrata, dodatnih ustupaka vezanih za cijene, smanjenih količinskih popusta, kazni za kašnjenje u isporuci ili smanjenja cijena koje može ostvariti kupac. Preduzeće također može izmijeniti svoja izvršna prava ili obaveze iz ugovora s kupcem, poput dodjele cjenovne koncesije u kojoj je potrebno razmotriti je li ta koncesija zbog rješavanja varijabilnosti koja je postojala pri početku ugovora ili izmjene kojom se mijenjaju prava i obaveze strana.

Ključne reference dostupne na web stranici IFAC-a posvećenoj COVIDU-19

 

 

Stathis Gould

Director, Advocacy, IFAC

Stathis Gould heads up the development of international services for professional accountants working in business and industry at IFAC. A key element of his work is developing thought leadership and guidance in support of finance professionals and their roles facilitating sustainable organizational performance. Before moving to IFAC, he was at the Chartered Institute of Management Accountants (CIMA) responsible for planning and overseeing a program of policy and research. Prior to serving the accountancy profession, Mr. Gould worked in various roles in the private and public sectors in the UK. See more by Stathis Gould

Christopher Arnold

Head of SME/SMP and Research, IFAC

Christopher Arnold is the head of SME/SMP and Research at IFAC. He was previously an Audit Manager for Deloitte and qualified as an accountant in a mid-tier accountancy practice in London (now called PKF-Littlejohn). Christopher started his career as a Small Business Policy Adviser at the Association of Chartered Certified Accountants (ACCA). See more by Christopher Arnold

 

Explore More On...

 

Join the Conversation

To leave a comment below, login or register with IFAC.org

 

Thank you for your interest in our publications. These valuable works are the product of substantial time, effort and resources, which you acknowledge by accepting the following terms of use. You may not reproduce, store, transmit in any form or by any means, with the exception of non-commercial use (e.g., professional and personal reference and research work), translate, modify or create derivative works or adaptations based on such publications, or any part thereof, without the prior written permission of IFAC.

Our reproduction and translation policies, as well as our online permission request and inquiry system, are accessible on the Permissions Information web page.

For additional information, please read our website Terms of Use. ALL RIGHTS RESERVED.

Agree